Vjetroelektrana Lički medvjed: Istine o postupku procjene utjecaja na okoliš

Priopćenja

0

Na adresu Portala primili smo priopćenje tvrtke Green Trust a vezano za Vjetroelektranu Lički medvjed i objavljujemo ga u cijelosti:

“Vodeći se načelima odgovornog informiranja i uključivanja javnosti te kako bi doprinijeli boljem razumijevanju postupka procjene utjecaja na okoliš, želimo podijeliti točne i cjelovite informacije o projektu Vjetroelektrane Lički medvjed, koji razvijamo od 2017. godine.

1. Postupak procjene utjecaja na okoliš

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata za okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša i i programa praćenja stanja okoliša, kako bi se utjecaji sveli na prihvatljivu razinu. Sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš, o prihvatljivosti zahvata odlučuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, a temeljem mišljenja savjetodavnog stručnog povjerenstva koje Ministarstvo imenuje u postupku PUO. Ono se sastoji od predstavnika državne uprave, znanstvenika i stručnjaka različitih profila. Do sada su održane dvije sjednice Povjerenstva, a na drugoj je utvrđeno da je Studija cjelovita i stručno utemeljena te je predloženo da se uputi na javnu raspravu. Povjerenstvo, osim što daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata, može predlagati i moguće korekcije zahvata te dopunu i/ili korekciju predloženih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

2. Cilj postupka – svesti utjecaje na prihvatljivu razinu

Cilj postupka procjene utjecaja na okoliš nije samo ‘da’ ili ‘ne’, nego se tijekom postupka može modificirati zahvat te se mogu uvesti dodatne mjere zaštite okoliša kako bi zahvat bio prihvatljiv za okoliš. Tako je u slučaju VE Lički medvjed kroz postupak već predloženo smanjenje zahvata, uzimajući u obzir primjedbe članova Povjerenstva. Također, na početku postupka procjene utjecaja na okoliš, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, koji daje stručnu podršku tijekom postupka, je zauzeo stav da zahvat nije prihvatljiv za šišmiše i velike zvijeri, no nakon iznesene argumentacije, prihvatili su predložene mjere ublažavanja i zaštite za njih.

Jedna od mjera koja je u Studiji utjecaja na okoliš predložena za ptice je uvođenje sistema ‘shut-down on demand’, koja se koristi u cijelom nizu vjetroelektrana u svijetu, i za koju vjerujemo da može smanjiti procijenjeni utjecaj na ptice na način da projekt bude prihvatljiv na okoliš. Ta metoda do sada se nije koristila u Hrvatskoj, no trenutno je propisana ili se propisuje za nekoliko vjetroelektrana. Primjenom ciljanih strategija ublažavanja može se značajno smanjiti negativne utjecaje projekata energije vjetra na okoliš, a s konstantnim napretkom znanosti na ovom području otvaraju se nova i poboljšana rješenja za dodatno smanjenje rizika po bioraznolikost i očuvanje osjetljivih ekosustava.

3. Javna rasprava

Javna rasprava o projektu trajala je od 5. veljače do 7. ožujka 2024. godine. Organizaciju je proveo Upravi odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ličko-senjske županije, a ne investitor, te svi zainteresirani – uključujući udruge i građane – imali su mogućnost dati primjedbe i prijedloge. Nakon što se kroz postupak odgovori na sve pristigle komentare, nadležno Ministarstvo će sazvati novu sjednicu Povjerenstva na kojoj će se odlučivati o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

4. Studija utemeljena na znanosti i struci

Studiju utjecaja na okoliš izrađuju ovlaštene osobe koje za to ovlašćuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Njezin sadržaj je propisan zakonom (čl. 7. i Prilog IV. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš), a izrađuju je stručnjaci s odgovarajućom razinom obrazovanja. Studija mora biti i jeste utemeljena na znanosti i pravilima struke te uključuje analizu mogućih utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu, mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja za ekološku mrežu, te program praćenja stanja okoliša. Studija mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka.

5. Koliko područje zauzima vjetroelektrana?

U medijskim napisima iznesene su netočne tvrdnje o sječi 200 ha šume zbog projekta – stvarna površina je znatno manja. Na područje vjetroelektrane i pristupnih cesta odnosi se 72 hektara, a 46 ha na dalekovod, koji će povezati postrojenje s energetskom mrežom. Osim toga, izgradnja pristupnih puteva na ovom području će zbog bolje dostupnosti područja i funkcije vatrobranog pojasa pridonijeti boljoj protupožarnoj zaštiti. Samo tijekom 2022.g. i 2023. g., u Ličko- senjskoj županiji izgorjelo je oko 1000 hektara šume, deset puta više od onoga što je planirano za sječu VE Lički medvjed tijekom tri godine gradnje (izvor: izvjesce_vatrogastvo_2023.pdf, str 11).

Također su netočna tvrdnje iznesene u medijima o zagađenju podzemnih voda. Kao što je i navedeno u Studiji, u projektu su predviđena tehnička rješenja za sprečavanje dospijeća onečišćujućih tvari u tlo i podzemlje (pr. odgovarajući zatvoreni sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) uz čiju primjenu se ne očekuje negativan utjecaj na stanje vodnih tijela u užem i širem području vjetroelektrane.

6. Investitor i vlasnička struktura

Vlasnička struktura projekta transparentno je dostupna putem službene web stranice Vjetroelektrane Lički medvjed ((https://velickimedvjed.eu), sudskog registra te Registra stvarnih vlasnika. Ovaj projekt razvija tvrtka Green Trust Group s partnerima iz Nizozemske.

7. Odgovoran razvoj i usklađenost s EU ciljevima

Tvrtka Green Trust Group, koja razvija projekt VE Lički medvjed, primjenjuje visoke standarde u razvoju projekata, te je stoga i značajno izmijenila zahvat kako bi se smanjili negativni utjecaje na okoliš. Samom Studijom utjecaja na okoliš propisano je više od 100 mjera zaštite okoliša. Bitno je istaknuti, da je područje planirane vjetroelektrane još 2011. uvršteno u prostorni plan Grada Otočca uz suglasnost tadašnje Uprave za zaštitu prirode. (izvor: Grad Otočac, Prostorni plan uređenja grada Otočca izmjene i dopune 2011. godine, Obvezni prilozi Plana, str. 82)

Zaključno, smatramo da projekt donosi višestruke koristi lokalnoj zajednici – od direktnog i značajnog doprinosa gradskom proračunu do ostvarenja ciljeva Hrvatske iz područja obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena, čijih smo devastirajućih posljedica svjedoci posljednjih godina. Upravo doprinoseći stabilizaciji klime, obnovljivi izvori energije pomažu očuvanju i poboljšanju bioraznolikosti i očuvanje ekosustava, koji su sve ranjiviji na ekstremne vremenske uvjete.

Vjerujemo u odgovoran dijalog i ističemo važnost suradnje svih dionika, kao što je naglašeno i na okruglom stolu koji je prošle godine organizirala udruga BIOM, čiji smo zaključak – da su ambiciozni ciljevi zaštite prirode i razvoja obnovljivih izvora mogući samo uz suradnju i prilagodljivost u pristupu – u potpunosti podržali.“

Green Trust